Za kuću s debelim zidovima ne treba toplinska izolacija?!
Jeste li ikada čuli ovakvu izjavu i mislite li da je točna?
Znamo da su ranijim generacijama debeli zidovi ljeti bili “spas”. Kamen bi se sporo zagrijavao kroz cijelu svoju dubinu (zbog termalne mase), pa je unutra ostajalo hladno.
Ipak, debljina betona ili kamena nije dovoljna, a moderni izolacijski materijali znatno su učinkovitiji u sprječavanju prijenosa i gubitka topline u usporedbi s masivnim tradicionalnim materijalima.
Usporedba izolacije s betonom:
Samo 1 centimetar mineralne vune ili stiropora ima jednak učinak na propuštanje energije kao otprilike 55 do 60 centimetara betona. To znači da su ovi moderni materijali 55 do 60 puta bolji izolatori od betona. Bez dodatne izolacije, čak i betonska ploča debela pola metra ljeti će se zagrijati i isijavati toplinu u prostor, stvarajući neugodne uvjete.
Usporedba izolacije s kamenom:
Iako tradicionalni debeli kameni zidovi (zbog svoje velike termalne mase) ljeti pružaju ugodu jer se sporo zagrijavaju, oni dugoročno zadržavaju i isijavaju prekomjernu toplinu u prostor koji je kasnije teško adekvatno ohladiti. U izravnoj usporedbi, moderno izolirani zid (25 cm opeke + 12 cm vune) je 7,5 puta bolji izolator (s U-vrijednošću od ~0,25 W/(m²K)) u odnosu na kameni zid debljine 50 cm bez izolacije (U-vrijednost ~1,89 W/(m²K)). To znači da neizolirani debeli kameni zid gubi 7,5 puta više topline od suvremenog zida.
Šuplja opeka, drvo i porobeton (Ytong):
Iako su stariji objekti ovisili o debljini zidova kako bi postigli određenu toplinsku ugodu, ta praksa danas nije dovoljna, te je dodatna izolacija potrebna čak i za građevinske materijale koji su znatno bolji izolatori od samog betona, poput šuplje opeke, drva ili porobetona (Ytonga).
Ipak za razliku od betona, šuplja opeka, drvo i porobeton, osim što su kvalitetna termalna masa, imaju i dobra izolacijska svojstva.
Idealna građevinska fizika danas ne bira između mase i izolacije, već ih kombinira:
Možemo reći da masivna konstrukcija (poput betona i kamena) osim što nosi konstrukciju zgrade, služi i kao “baterija” koja stabilizira temperaturu prostora, a moderna izolacija djeluje kao brana koja spriječava da se ta energija olako ne izgubi (zimi) te da nas zaštiti od pregirjavanja (ljeti).
Spajanjem ovih dvaju principa postižu se maksimalna udobnost i ušteda
Iako se fizika zgrade računa složenim formulama, koje uzimaju u obzir ne samo toplinsku vodljivost materijala koji se koristi, već veličinu, kompaktnost objekta, toplinske mostove i druge parametre, za vas smo složili interaktivni izračun koji vam može dati odličnu aproksimaciju za debljinu zida i izolacije da se zadovolje aktualni standardi energetske učinkovitosti:
Simulator Toplinske Izolacije
Cilj je postići U-vrijednost ≤ 0.30 W/(m²K).
1 Nosivi zid
2 Toplinska izolacija
Presjek zida
Učitavanje…
U-vrijednost ovisi o toplinskom otporu svih slojeva (U = 1/R).
Kod betona debljina zida slabo utječe na rezultat zbog visoke vodljivosti (λ), pa izolacija odrađuje većinu posla.
Napomena: U primorskoj Hrvatskoj zimi su gubici manji pa je granica blaža, no i dalje je potrebna izolacija radi zaštite od ljetnog pregrijavanja!
Važna napomena: Ovaj interaktivni prikaz je isključivo informativne prirode. Za potpuno precizan i zakonski važeći izračun energetske učinkovitosti koriste se specijalizirani softveri koji u obzir uzimaju i volumen zgrade, faktor oblika, orijentaciju i toplinske mostove.
Komentar, pitanje